RAZBIJANJE MITOVA
O MIGRANTIMA
I IZBJEGLICAMA
Mržnja počinje sa strahom, a strah se javlja u nedostatku razumijevanja. Veoma je lako da se činjenice o migraciji izgube među krivim informacijama, dramatičnim naslovima i ,,lažnim vijestima’’.
Migracije i različitost ne mogu potkopati socijalnu koheziju ali sijanje podjela i mržnje svakako može. Na ovoj stranici pronaći ćete neke od najčešćih ,,mitova’’ povezanih sa migrantima i izbjeglicama. Jedonstavnim klikom, saznat ćete prave činjenice i nakon nekih, možete ostati iznenađeni!
BROJ MIGRANATA I IZBJEGLICA
KOJI STIŽU U EUROPU SE UBRZAVA
NAJVEĆI BROJ TRAŽITELJA
AZILA ZAPRAVO NISU
,,PRAVE’’ IZBJEGLICE
DRŽAVE IZVAN EUROPE
NE IGRAJU SVOJU ULOGU
MIGRANTI I IZBJEGLICE PREDSTAVLJAJU FINANCIJSKI TERET ZA DRŽAVU
KONTROLA EUROPSKIH
GRANICA ISUVIŠE JE FLEKSIBILNA
EU NAMEĆE MASOVNE
MIGRACIJE SVOJIM
DRŽAVAMA ČLANICAMA
MIGRANTI PREDSTAVLJAJU
OPASNOST PO EUROPSKI IDENTITET
MIT #1
BROJ MIGRANATA I IZBJEGLICA KOJI STIŽU U EUROPU SE UBRZAVA
Pokušaji migranata i izbjeglica da uđu u Europu dostigao je vrhunac tijekom 2015. godine kada je skoro 1.4 miliona zahtjeva za azil registrirano u EU+, uglavnom prouzrokovanih humanitarnom krizom u Siriji i Iraku. Od 2015. godine, broj zahtjeva se smanjuje svake godine, posebice nakon dolaska COVID-19 pandemije i restrikcija koja se tiču putovanja. Tijekom 2023. godine broj dolazaka se povećao zbog Ruske invazije na Ukrajinu. Trenutačno barem 4.4 miliona Ukrajinaca uživa neku od privremenih zaštita u Europi. S druge pak strane, broj zahtjeva za azil u 2023. godini dostigao je broj tek nešto više od 1.1 miliona u svim EU+ zemljama, pogotovo iz Sirije, Afganistana i Turske.
Ove brojke sugeriraju da je trend dolazaka fluktuirajući ali da se u dužem period on ne povećava. Broj dolazaka se mijenja, u zavisnosti od razine konflikta u zemlji u kojoj je nastao, a broj dolazaka u Europu se posebno povećava prilikom veće eskalacije sukoba.
Ipak, zašto umjesto brojeva ne bi smo pomislili što Europski lideri mogu uraditi kako bi smanjili nasilje, nesigurnost i siromaštvo koji su glavni uzrok zašto ljudi traže azil?
*EU-28 plus Norveška, Švicarska, Lihtenštajn i Island.
MIT #2
DRŽAVE IZVAN EUROPE NE IGRAJU SVOJU ULOGU
U realnosti, 86% svjetske populacije raseljenih lica svoje utočište je pronašlo u zemljama u razvoju, koje su mnogo manje nego Europa u stanju da udovolje njihovim potrebama. Većina svjetskog broja izbjeglica živi u susjednim zemljama Europe ili obližnjim regionima. Na primjer, Afričke države sa niskim dohotkom kao što su Kenija, Etiopija i Uganda predstavljaju utočište za otprilike 92% izbjeglica iz cijele Afrike. Neke zemlje kao što su Tunis i Libija su čak i produbile njihovo neprijateljstvo prema izbjeglicama i migrantima sa široko rasprostranjenim dokazima njihove eksploatacije, zanemarivanja njihovog liječenja i mučenja.
Možda je pravo pitanje: Zašto EU sponzorira partnerstvo u kontroli migracija sa autoritativnim režimima u Tunisu, Libiji i Egiptu dok dostavlja nedostatnu potporu zemljama koje pomoć zaista trebaju?
MIT #3
KONTROLA EUROPSKIH
GRANICA ISUVIŠE
JE FLEKSIBILNA
Podizanje zidova u zadnje vrijeme je postalo veoma popularno, iako u stvarnosti, to ne bi trebalo biti tako. Podizanje barijera, fizičkih ili bilo kakvih drugih ne zaustavlja ljude koji žele napustiti siromašne i represivne zemlje. Umjesto toga, barijere mogu samo doprinijeti pojavom novih migrantskih ruta koje su rizičnije za kretanje i koje često zahtjevaju pomoć krijumčara.
Ovo često može dovesti do katastrofalnih posljedica. Podizanje žica i ograda na EU granicama, kao i unaprijeđenje nadzora na vanjskim granicama Europske unije, donijelo je otvaranje dužih i opasnijih migrantskih ruta kao što je na primjer ruta preko Zapdane Afrike do Kanarskih otoka. Tragična posljedica je da se broj migranata i izbjeglica nastradalih od utapanja povećao. Godina 2023. proglašena je za rekordnu po broju utapanja, čak 8,500 ljudi izgubilo je svoje živote. Ove brojke su tužne i razočaravajuće ali i ne potpuno točne jer velik broj ljudi nastrada tijekom plovidbe neregistriranih brodova ali i tijekom prelaska pustinje Sahare.
Zidovi na Europskim granicama neće spriječiti nasilje i nesigurnost koji dovode do migracija, oni će samo motivirati još više ljudi na bijeg u potrazi za utočištem i sigurnim mjestom za život.
MIT #4
EU NAMEĆE MASOVNE
MIGRACIJE SVOJIM
DRŽAVAMA ČLANICAMA
Kada pročitamo vijesti i čujemo najnovije odluke iz EU, mogli bismo se lako naći u zamci i zaključiti da ,,Eurokrate’’ iz Bruxellesa diktiraju politike Europskim državama. Ovo se pogotovo pokazuje kao slučaj u migrantskoj politici u kojoj EU igra veoma važnu i vidljivu ulogu. Ipak, to je skroz netočno.
Europska unije djeluje u ime svih svojih država članica i može postupati samo u onim slučajima kada za to postoji dozvola, na osnovu sporazuma na koje su jednoglasno pristale sve države članice. Čak i tada, EU članice mogu iskoristiti pravo na veto putem svoga glasovanja u Vijeću Europske unije. Istina, neke inicijative na razini Europske unije koje se tiču reforme sustava azila su blokirane od strane pojedinih država članica.
Tijekom nekoliko slijedećih godina, Europska unija planira potrošiti više financijskih sredstava na razvoj novih mjera koja se nalaze u Paktu o migracijama i azilu, što uključuje i novu graničnu procedure koja podrazumjeva pritvor i potiskivanje izbjeglica i migranata. Ova odluka je donijeta pod pritiskom nekih europskih ksenofobnih nacionalnih vlada. Klinite OVDJE kako bi ste saznali više o ovim prijedlozima.
O procesu donošenja odluka na razini EU možete više saznati OVDJE.
MIT #5
NAJVEĆI BROJ TRAŽITELJA
AZILA ZAPRAVO NISU
,,PRAVE’’ IZBJEGLICE
Ljudi diljem svijeta traže azil u Europi. Ipak, šansa za dobijanje azila najviše ovisi o zemlji odakle osoba dolazi. Sirijski državljani koji i u 2023. godini predstavljaju najveću pojedinačnu grupu podnositelja zahtjeva za azilom, dobijaju zaštitu i poseban status u 94% slučajeva. Druge zemlje čiji državljani imaju šanse u više od 50% slučajeva za dobijanje azila su Afganistan, Somalija i Eritreja. Zajedničko ovim državama je visoka razina nasilja i ozbiljni humanitarni problemi i izazovi.
Broj odbijenih zahtjeva za azil državljanima kao što su Peru, Maroko, Gruzija ili Bangladeš je i dalje visok sa samo 4 do 5% zahtjeva koji imaju uspjeha. Daleko od ,,mekanog’’ pristupa, Europske zemlje su zapravo veoma stroge prilikom postupka za utvrđivanje zahtjeva za azil i stjecanje zaštite i posebnog statusa.
Tvrdnje da je broj lažnih zahtjeva za azil u porastu također nije potkrijepljen niti jednim dokazom. Razina broja odbijenih zahtjeva za azil također je ostala stabilna i nepromijenjena. Bez obzira na razlike u načinu utvrđivanja uspješnosti i odobrenih zahtjeva diljem Europe, samo oko polovine zahtjeva za azil biva na kraju odobreno.
MIT #6
MIGRANTI PREDSTAVLJAJU
OPASNOST PO
EUROPSKI IDENTITET
Generalno, migranti više financijski doprinose gospodarstvu zemlje u koju su pristigli nego što predstavljaju teret i trošak. Ovo je posebno specifično za dvije vrste migranata: onih koji dolaze iz bogatih i srednje bogatih zemalja i niže kvalificiranih migranata.
Ironično, najozloglašenija grupa migranata od svih – migrant bez osobnih dokumenata, imaju najveći financijski utjecaj zato što doprinose gospodarstvu bez dobijanja bilo kakvih socijalnih benefita ili korištenja javnih usluga. Ovo bi trebalo da nas podstakne da razmislimo o reformi javnog sustava koji bi trebao garantirati pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i pravu na stanovanje svima a ne samo onima koji financijski doprinose državi. Ovim novim principom omogućilo bi se korištenje instrumenata koji bi doprinijeli miru i socijalnoj koheziji.
Na duže staze, kako stanovništo EU postaje sve starije a troškovi u zdravstvu rastu, fokusirajmo se manje na to koliko košta naša gostoljubivost danas a više na to kako da se izbjeglice i migranti bolje integriraju u naše društvo – uz pravu priliku i potporu sa naše strane.
MIT #7
MIGRANTI
PREDSTAVLJAJU
OPASNOST PO
EUROPSKI IDENTITET
,,Identitet’’ predstavlja veoma subjektivnu ideju – svatko posjeduje nekakvu različitost. Često smatramo sebe pripadnikom određene nacije ali dijelovi našeg identitea su jedinstveni, u zavisnosti od grada ili regije odakle dolazimo. Možda su najznačajniji oni dijelovi našeg identiteta koje dijelimo sa ljudima i kulturama diljem svijeta. Briga za obitelj i prijatelje ili odricanje od nasilja – to su zajedničke vrijednosti koje ujedinjuju cijelo čovječanstvo.
Druga ideja koja također prevazilazi granice zemalja i kultura je ideja ,,Dobrog Samarićanina’’. Kada su drugi ljudi u nevolji, mi pokušavamo da im bezuvjetno pomognemo. To i jest zapravo prava svrha pomaganja i ugošćivanja izbjeglica. Suosjećajnost i solidarnost također bi trebali biti dio Europskog identiteta, baš kao što su i kršćanostvo, Shakespeare ili Mozart.
Ne zaboravimo, Europa je uvijek bila mjesto različitosti. Stvorena je od strane različitih ljudi i ideja koje su prevaziliazile različite granice i barijere. Pomislimo samo na Maursku Španjolsku ili na matematičke genijalce Bliskog istoka koji su postavili temelje za kasnija otkrića Newtona ili Descartesa.
S kojim čudima iz svijeta kulture i znanosti novopridošlice mogu doprinijeti Europskom identitetu i našoj boljoj budućnosti? Ako im sada zatvorimo svoja vrata, to nikad nećemo saznati.
IZVORI I PREPORUČENA ŠTIVA
.png)
-
European Union Agency for Asylum - EUAA (2023) Latest Asylum Trends 2023 - Annual Analysis, dostupno ovdje.
-
Eurostat (zadnji put ažurirano tijekom ožujka 2024. u vrijeme pisanja ovog teksta) Asylum applications - annual statistics, dostupno ovdje.
-
European Parliamentary Research Services - EPRS (2022) Walls and fences at EU borders, dostuno ovdje.
-
Hein De Haas (2023) How Migration Really Works: A Factful Guide to the Most Divisive Issue in Politics, Penguin Books.
-
International Organisation for Migration - IOM (2024) Missing migrants project, dostuno ovdje.
-
Al Jazeera (26. ožujak 2024.) UN izvješće o posljedicama migracija i smrtnosti zadnjih nekoliko desetljeća, dostupno ovdje.
Što je sljedeće?
POMOĆ ZA
PROMJENU NARATIVA
PRIJAVITE
GOVOR MRŽNJE
Ako nastupamo zajedno, možemo se izboriti sa govorom mržnje koji je usmjeren protiv migranata! Naši savjeti će vam pomoći u gradnji pozitivnog narativa – kod kuće, na poslu i online.
Što više ljudi primjeti i prijavi govor mržnje, više će i društvene mreže i odgovorna nadležna tijela poduzimati određene akcije.